Kolumne
Usporedbama do realnosti
Kada predstavnici vlasti govore o nacionalnim manjinama i njihovim pravima, ovdje u Srbiji, nerijetko se pribjegava uspoređivanju i nerijetko se tvrdi kako su kod nas prava manjina na najvišoj razini. O tome što se uspoređuje, s kim se uspoređujemo i na temelju čega se tvrdi da smo »šampioni« rijetko kada se govori. S druge strane, kada oni o kojima je riječ, predstavnici nacionalnih manjina, govore o istoj stvari ocjene nisu tako dobre.
Tako je na nedavno održanom sastanku Savjeta za nacionalne manjine premijerka Brnabić ocijenila kako Vlada radi na kontinuiranom unaprjeđenju položaja pripadnika nacionalnih manjina u našoj zemlji, istakavši da je rad Savjeta potvrda posvećenosti toj temi. Na istoj sjednici je i ministar Ružić obavijestio nazočne da je Savjet usvojio preporuku Koordinacije nacionalnih vijeća da se ove godine iz proračunskog fonda za manjine financira unaprjeđenje kulturne djelatnosti nacionalnih manjina u Srbiji i da je za financiranje ovih programa i projekata namijenjeno 30 milijuna dinara (254.237 eura). Inače, ovaj Savjet je osnovan da prati i razmatra stanje ostvarivanja prava nacionalnih manjina i stanje međunacionalnih odnosa u Srbiji, a čine ga ministri i drugi državni dužnosnici te predsjednici nacionalnih vijeća nacionalnih manjina.
Ako bismo se usporedili recimo s Hrvatskom, možemo vidjeti da i u Republici Hrvatskoj postoji tijelo istog imena međutim Savjet za nacionalne manjine u susjednoj nam zemlji ne čine predstavnici Vlade već saborski zastupnici nacionalnih manjina, zatim predstavnici nacionalnih manjina iz stručnih, kulturnih, vjerskih i znanstvenih redova i predstavnika manjinskih udruga, te predstavnici iz Vijeća za nacionalne manjine. Drugim riječima, čine ga predstavnici samih nacionalnih manjina koji autonomno odlučuju o različitim pitanjima od interesa za manjine. Među ostalim i o raspodjeli sredstava za ostvarivanje kulturne autonomije nacionalnih manjina. Ako se složimo da je daleko demokratičnije da tijelo koje se bavi pitanjima nacionalnih manjina čine predstavnici manjina, što reći o razlici u količini sredstava. Prema detaljnom priopćenju Savjeta za nacionalne manjine Hrvatske, sa sjednice koja je održana 27. veljače, navodi se kako su udruge i ustanove 19 nacionalnih manjina predložile za ostvarivanje programa dodjelu sredstava iz državnog proračuna u ukupnom iznosu od 50.653.703,57 kuna (6.753.733 eura). Da čovjek ne povjeruje, ako se već uspoređujemo. No, nije sve u novcima reći će netko. Nije, nešto je i u participaciji pripadnika manjina u odlučivanju, to jest o njihovom uvažavanju. A kako kaže predsjednica HNV-a, na posljednjoj sjednici su predstavnici Vlade rekli što su imali te su napustili sjednicu pa za mišljenje predstavnika manjina recimo o provođenju Akcijskog plana za manjine oni koji suštinski odlučuju o pitanjima manjina nisu bili zainteresirani. Za novu predsjednicu ovakva je situacija neshvatljiva i simulativna te pripremljenu analizu o provođenju akcijskog plana nije niti izložila. No, nije to ništa novo, može se čak reći, na žalost, da je uobičajeno kod nas. Dovoljno je samo podsjetiti se na sjednicu Savjeta za nacionalne manjine od prošle godine kada je iznos bio 21,8 milijuna dinara (oko 185 tisuća eura), a predstavnici manjina su se i onda žalili na iznos izdvojenih sredstava kao i isključenost manjina iz odlučivanja o pitanjima koja se tiču njih samih. Pa, onda na temelju ove skromne usporedbe možemo zaključiti – kontinuiteta ima, ali napretka baš i ne.
J. D.
