Širom Vojvodine

Ruralni razvoj – šansa Srijema

Pokrajinskim proračunom za 2019. godinu predviđeno je više novca za poljoprivrednike. Kako je na konferenciji za novinare početkom siječnja izjavio pokrajinski tajnik za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dr. Vuk Radojević, Pokrajina se u 2019. godini može pohvaliti agrarnim proračunom za koji se očekuje da bude operativno najefikasniji i najefektivniji. Agrarni proračun u ovoj godini iznosi 6.380 milijardi dinara, a tijekom godine se očekuje i njegov rebalans, što će značiti dodatna sredstva za poljoprivredu Vojvodine. Za podršku mladim poduzetnicima izdvojeno je 250 milijuna dinara, odnosno 25 posto više za Start up program u odnosu na prošlu godinu. Na ovaj način želi se dati podrška mladima da ostanu na selu i započnu svoj biznis, a subvencija za te namjene iznosi 1,5 milijuna dinara ili 90 posto od planirane investicije. Osim mladih, uključene su i žene nositelji poljoprivrednih gospodarstava i svi oni poljoprivrednici koji rade u otežanim uvjetima rada i koji mogu ostvariti subvencije od čak 80 posto u odnosu na realiziranu investiciju.

U fokusu mali poljoprivrednici

U cilju obavještavanja poljoprivrednika, informiranja i pružanja administrativno-tehničke pomoći u pripremi neophodne dokumentacije vezane za aktualne natječaje i aktivnosti koji se tiču ruralnog razvoja u Srijemskoj Mitrovici je 2013. godine osnovana gradska Agencija za ruralni razvoj. Njihovi korisnici su uglavnom poljoprivrednici, ali i ostale osobe koje se bave seoskim turizmom, zatim poduzetnici, obrtnici, udruženja žena i razna udruženja građana.

»Osim informiranja naših korisnika, gdje su nam mediji najznačajniji partneri, organiziramo i razne akcije tijekom godine namijenjene svim navedenim ljudima. To su predavanja, edukacije, tribine, radionice, kao i organiziranje studijskih putovanja i različitih ekoloških akcija, iz svih sfera ruralnog razvoja«, kaže direktor Agencije Petar Samardžić.

»Mali poljoprivrednici su u našem fokusu. Ono što mi gledamo jest da im maksimalno izađemo u susret i da im pomognemo da lakše dođu do sredstava koja su im na raspolaganju. Mi smo se 2018. godine uglavnom fokusirali na lokalne male poljoprivrednike, ali u nekoj sekundarnoj grani, odnosno prerađivačkoj djelatnosti. Primarna djelatnost, poljoprivreda, je već dovoljno dobro pokrivena na razini nacionalnih, lokalnih i pokrajinskih mjera u smislu poticanja i subvencija. Gledali smo da našim poljoprivrednicima pomognemo u prerađivačkoj djelatnosti, jer prerada i preradne aktivnosti uvijek dodaju vrijednost primarnom proizvodu«, ističe on.

Prepoznatljivi na tržištu

Prošle godine fokusirali su se na sektore mesa i mlijeka. Pomogli su lokalnim proizvođačima sira i suhomesnatih proizvoda. Također, proveden je natječaj u području marketinga kako bismo pomogli poljoprivrednicima da njihovi proizvodi budu vidljiviji kupcima.

»Uspješno smo završili i natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava u području marketinga u preradi mesa i mlijeka, za koji su aplicirala 4 subjekta, koji su to pravo i ostvarili. Troje od njih su u području prerade mesa, a jedan u području prerade mlijeka. Ono što bih posebno izdvojio jest da su trojica od njih mladi poljoprivrednici do 40 godina, a četvrta je žena koja u svom kućanstvu radi na preradi mesa. Oni su sredstva iskoristili za nabavu marketinških alata: promo materijala, za izradu web sajta, usluge grafičkog dizajna, prodajnu ambalaža i sl.«, navodi Samardžić, dodajući kako se nada da će u budućnosti stupiti još nekoliko pravilnika koji će olakšati registriranje prerađivačke djelatnosti i u ostalim sektorima, prije svega sektoru voća i povrća, ratarstvu i preradi žitarica.

Dostići standarde EU

U okviru Agencije za ruralni razvoj prošle godine je organizirano niz edukacija iz IPARD programa, čija je poanta dostizanje standarda Europske unije u poljoprivrednoj proizvodnji. Naglašavaju važnost i prekogranične suradnje s Hrvatskom.

»Aplicirali smo sa zanimljivim projektom s općinom Erdut, gdje su nam partneri Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu i Poljoprivredni fakultet iz Osijeka. Radi se o jednom zanimljivom projektu u smislu izgradnje jednog energetsko efikasnog agro-biznis inkubatora, upravo namijenjenom preradi. Nadamo se pozitivnim rezultatima natječaja, jer na taj način bi pridonijeli da u našoj lokalnoj sredini omogućimo da uz pomoć sirovine dobijene iz tog inkubatora iznesemo gotov proizvod, brendiran i namijenjen direktno prodaji. Sektori koji su predviđeni tim agro-biznis inkubatorom su linija za preradu voća i povrća«, zaključuje Samardžić.

Dobar primjer

Jedina vlasnica poljoprivrednog gospodarstva u Srijemu i najmlađa među onima kojima je početkom godine uručeno priznanje za vrhunsku proizvodnju žitarica i tov svinja po europskim mjerilima od strane Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu jest Stanija Rogulja iz Čalme. Proizvodnjom hrane počela se baviti 2003. godine, počevši s tovom 5 svinja. Od zarade na tovu svinja izgradila je najsuvremenije tovilište, a kukuruz na njenim njivama je i po 12 tona suhog zrna po hektaru, što je za skoro tri puta više od prosjeka u Srbiji i za tri tone više od prosjeka u najrazvijenijem dijelu Europe. Predavanje Stanije Rogulje pod nazivom »Biosigurnosne mjere na porodičnoj farmi svinja« ušlo je u knjigu stručnih predavanja na Veterinarskom fakultetu u Novom Sadu, a tiskana je u povodu zajedničke akcije Srbije i Hrvatske u svezi sprečavanja međugraničnog širenja svinjske kuge. Ova žena, za koju mnogi kažu da je hrabro stala na čelo poljoprivrednog gospodarstva, svojim vrijednim radom je dokazala da i mali poljoprivrednici mogu dostići uspjeh u svom poslovanju.

S. Darabašić