Kolumne Kolumne

Porezni klin

Manji porezi bi potakli zapošljavanje, tvrde u Privrednoj komori Srbije, koja je uputila Vladi Srbije i resornim ministarstvima tri inicijative: za smanjenje poreza i doprinosa na zarade, za smanjenje poreza na dobit poduzeća i za izmjenu Zakona o radu. U PKS kažu kako su već obavljene konzultacije s poslovnom zajednicom, analizirani su važeći propisi s aspekta potreba privrednika te su, kažu, uočene mogućnosti za poboljšanje regulative u području fiskalnog sustava kako bi se stvorio stimulativan gospodarski ambijent, prenose Večernje novosti.

»Porezni klin« na dohotke od rada iznosi skoro 63 posto, kažu u PKS, i tvrde da je to među najvećim preprekama za novo zapošljavanje radnika, jer iako su posljednjih godina stope poreza na zarade opale s 14 na 10 posto, istodobno su rasle stope obaveznih socijalnih doprinosa s 22 na 26 posto. PKS zato predlaže smanjenje stope doprinosa za PIO i zdravstveno osiguranje kao i iznalaženje drugog načina za financiranje zdravstvenog sustava. Privrednici traže i smanjenje stope poreza na dobit pravnih osoba s 15 na 10 posto, te ističu nedovoljan broj poreznih poticaja/olakšica za ulaganja u osnovna sredstva. Kažu kako su mikro, mala i srednja poduzeća, koja nemaju mogućnost za veća ulaganja i otvaranje većeg broja novih radnih mjesta, dovedena u neravnopravan položaj u odnosu na velika privredna društva i nove investitore, jer je 2014. ukinut opći porezni kredit za ulaganja u osnovna sredstva i razvoj. Tvrde kako je ovakvo stanje za većinu manjih privrednih subjekata neodrživo jer ne mogu izdržati konkurenciju »velikih« koji imaju brojne poticaje, niti uvoznika koji robu kupuju od inozemnih proizvođača koristeći subvencije matičnih država. Zalažu se i za zadržavanje mjera i poticaja kod investiranja u dalji razvoj privrednih subjekata i za poboljšanje dosljednosti u primjeni zakona, posebno od strane poreznih vlasti. Uz pitanja porezne politike, PKS je pokrenula i inicijativu za unaprjeđenje regulative u području radnih odnosa u cilju sprječavanja zloupotreba privremene spriječenosti za rad od strane zaposlenih, tražeći mogućnost uvida poslodavca kod liječnika u osnovanost bolovanja.

U PKS-u ističu kako je za poslovnu zajednicu od suštinske važnosti njeno pravovremeno uključivanje u postupak izrade propisa, kao i u postupak konzultacija u vezi s primjenom propisa u praksi. Kažu i kako je u proteklom razdoblju između njih i Vlade Srbije unaprijeđena suradnja, kako zastupajući interese svojih članova sudjeluju u pripremi nacrta zakona i drugih propisa od značaja za privredu. Uključeni su u rad više od sto radnih grupa za donošenje propisa, u rad zajedničkih radnih grupa s resornim ministarstvima i drugim institucijama.

Sasvim je logično da privrednici kao i Vlada sudjeluju u kreiranju gospodarskog ambijenta. Jedino nedostaje treća strana u ovoj priči – radnici, jer se i njih sva ova pitanja tiču i tek je onda priča kompletna. Inače, socijalni dijalog i na njemu utemeljeno socijalno partnerstvo, integralni su dio pravne stečevine Europske unije. Ovaj dijalog priznaje legitimnost različitih uloga, interesa i vrijednosti (poduzetnika, Vlade i radnika) uz uviđanje nužnosti postizanja dogovora. Na uspostavljanju i unaprjeđenju socijalnog dijaloga radilo se i u Srbiji i uz pomoć i europskog novca. Čini se, međutim, da je dijalog još uvijek više deklaratoran nego li suštinski.

J. D.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika