Kolumne Kolumne

Isto to

Ne jednom smo u govorima državnog vrha (ali i mnogih drugih) u Srbiji, kada su u pitanju odnosi između Hrvatske i Srbije i zaštita prava manjina, mogli čuti kako se u Srbiji sve čini za zaštitu manjina, pa tako i hrvatske, a da se očekuje da to isto učini i Hrvatska za srpsku manjinu. Tako je, na primjer predsjednik Srbije rekao kako »ima mnogo stvari za koje Hrvati u Srbiji žele pomoć, od lektorata do veće podrške njihovim kulturno-umjetničkim društvima i poručio da će se konkretno veoma brzo vidjeti rezultati«. I vide se. Neki. Ali ostaje još jedno polje izvan kulture, obrazovanja, informiranja i službene uporabe jezika koje se tiče položaja manjina i njihove integriranosti u društvo, a to je učinkovita participacija u donošenju odluka. Drugim riječima, sudjelovanje predstavnika manjina u predstavničkim i izvršnim tijelima na svim razinama. To je pitanje regulirano i Sporazumom između dvije zemlje o zaštiti prava manjina. Konkretno, u točki 9. Sporazuma se navodi kako će obje zemlje osigurati zastupljenost predstavnika manjina od državnog, preko regionalnih do lokalnih predstavničkih i izvršnih tijela. Navodi se, još konkretnije kako će obje države »omogućiti sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina u donošenju odluka koje se odnose na njihova prava i položaj na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini u Hrvatskoj, odnosno na lokalnoj, pokrajinskoj, republičkoj i razini (tadašnje) državne zajednice Srbije i Crne Gore, omogućavajući osnivanje političkih stranaka i sudjelovanje u predstavničkim i izvršnim tijelima na način da će unutarnjim zakonodavstvom osigurati: zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkim i izvršnim tijelima na lokalnoj razini; zastupljenost u predstavničkim tijelima na regionalnoj i državnoj razini u RH, odnosno na pokrajinskoj, republičkoj i razini državne zajednice SCG«. Također i da će obje države  »osigurati materijalne i druge uvjete za izbor i djelovanje izabranih predstavnika nacionalnih manjina«.

Kako je svoje obveze iz Sporazuma, i spram svojih građana, pripadnika nacionalnih manjina, s papira provela u život Hrvatska a kako Srbija?

U Hrvatskoj postoje garantirani mandati za manjine, što znači da bez obzira na broj glasova na izborima predstavnici manjina ulaze u parlament (kao i na svim drugim razinama vlasti). U Srbiji postoji prirodni prag, što znači da je potrebno osvojiti broj glasova koliko inače vrijedi jedan mandat  što manje brojne manjine, kao npr. Hrvati, ne mogu ostvariti. 

Kada bismo sada obrnuli onu rečenicu s početka teksta, i rekli očekujemo da će i država Srbija na isti način riješiti pitanje političke participacije kao što je postupila Hrvatska i ovaj problem bi bio riješen.

No čini se da, kao što je to bilo i ranije, niti ova vlast, kao ni prethodne, to pitanje ne želi riješiti kao što je to riješeno u Hrvatskoj, sudeći bar prema riječima premijerke Srbije koja je rekla kako nije za to da svaka nacionalna manjina obvezno dobije po jednog predstavnika u parlamentu. No, dodala je kako se o tome može razgovarati ukoliko hrvatska nacionalna manjina smatra da njihova prava treba zaštititi dodatno. Predsjednik DSHV-a je poručio kako ne odustaju od zahtjeva za garantiranim mandatima, što, pretpostavljamo, znači da će se dijalog o ovoj temi ipak nastaviti.

J. D.

 

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay