Nakon višemjesečnog zatišja jedne osporene i jedne sudskom odlukom poništene sjednice Vijeća Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, uz burne rasprave koje se vode na društvenim mrežama te jednog završenog i jednog započetog sudskog procesa, u Ured DSHV-a 19. studenoga predan je zahtjev za sazivanje sjednice Vijeća DSHV-a. Kako se navodi u zahtjevu, koji su potpisala 23 člana Vijeća DSHV-a, traži se sazivanje sjednice Vijeća DSHV-a na kojoj bi se donio pravilnik o unutarstranačkim izborima, donijela odluka o sazivanju radne skupštine i donijela odluka o imenovanju izbornog povjerenstva.
Podsjetimo, 12. ožujka održana je sjednica Vijeća stranke, na kojoj je, prema izvješću stranke objavljenom na službenoj web stranici DSHV-a, odlučeno i o »održavanju izbora za tijela upravljanja na svim razinama« koja se trebaju održati tijekom 2025. jer mandat dužnosnicima traje do 16. srpnja ove godine.
Međutim, ove navode osporio je zamjenik predsjednika DSHV-a Goran Kaurić koji je u pismenom dopisu Hrvatskoj riječi ustvrdio kako su usvajanja odluka na sjednici Vijeća pratile nepravilnosti, kršenje Statuta i Pravilnika o radu Vijeća, zbog čega je dio vijećnika napustio sjednicu čime su ostale točke, pa tako i ona o izborima, usvojene bez kvoruma. Kaurić kaže za Hrvatsku riječ kako su tada izišli sa sjednice nezadovoljni time što je odluka o raspisivanju unutarstranačkih izbora bila formulirana na, kako kaže, apstraktan način bez definiranja točnog datuma izbora.
Ova je sjednica ukazala na ozbiljan raskol i krizu u stranci, nakon čega su uslijedile optužbe s jedne i druge strane za nepoštivanje Statuta, Pravilnika, demokratskih procedura te zakonskih okvira.
Nakon toga uslijedila je sjednica Vijeća u HKC-u Bunjevačko kolo 29. travnja, koju je sazvao zamjenik predsjednika DSHV-a Goran Kaurić uz potpise 30 vijećnika, i na kojoj je donesena odluka o raspisivanju unutarstranačkih izbora. No, Osnovni sud u Subotici donio je pravomoćnu i izvršnu presudu kojom su sve odluke donesene na ovoj sjednici Vijeća stranke proglašene ništavnima i pravno neučinkovitima. Kao ključne nepravilnosti navedene su nepoštivanje ovlasti tijela koje je sazvalo sjednicu, kršenje rokova, održavanje sjednice bez kvoruma te zlouporaba identiteta određenih članova Vijeća. 
S druge strane, predsjednik stranke Tomislav Žigmanov tvrdi da je Vijeće DSHV-a donijelo jednoglasnu odluku da se ove godine imaju održati izbori za tijela upravljanja na svim razinama, ali je zaključeno »da Predsjedništvo treba prvo razmotriti stanje i rad svih mjesnih organizacija i podružnica, te da nakon učinjene analize treba pripremiti sav potreban materijal za raspisivanje izbora kako bi Vijeće DSHV-a na sljedećoj sjednici s pripremljenim dokumentima i materijalima moglo raspisati izbore na svim razinama u stranci«. Međutim, do sada ta sjednica još nije održana a rad stranke je zbog raskola u Predsjedništvu i Vijeću stranke blokiran već mjesecima.
Nakon više mjeseci dio vijećnika je ponovno zatražio održavanje sjednice Vijeća, njih 23, a prema članku 8. Poslovnika o radu Vijeća »predsjednik DSHV-a dužan je sazvati sjednicu Vijeća kada to pismeno zatraži najmanje četvrtina od ukupnog broja vijećnika, i to u roku od 10 dana od dana podnošenja zahtjeva«.
U poslovniku se nadalje navodi kako, ako predsjednik ne sazove sjednicu u roku od 10 dana, sjednicu može sazvati zamjenik predsjednika, a ukoliko u ostavljenom roku od 10 dana zamjenik predsjednika ne sazove sjednicu, sjednicu može sazvati trećina vijećnika.
Od predsjednika stranke nismo dobili odgovor na pitanje hoće li na osnovu ovoga zahtjeva sazvati sjednicu Vijeća, a zamjenik predsjednika stranke Goran Kaurić i prvi potpisnik zahtjeva kaže kako su istekli svi mandati 16. srpnja i da su izbori sukladno Statutu trebali biti održani još davno prije.
Kaurić tvrdi i kako »nikakvi sudski procesi ili progoni kako on (Žigmanov) to radi nikoga ne diskvalificiraju da se bavi politikom unutar stranke, niti može biti opravdanje za neodržavanje Skupštine«.
»Sudski proces bilo koji nema nikakve veze sa Statutom i izborima u stranci. Ako je netko član stranke i platio je članarinu, on se ima pravo kandidirati bez obzira na to vode li se protiv njega bilo kakvi sudski procesi. Čovjeka može isključiti iz političkog života jedino pravosnažna osuda Suda lustriranjem, a za sada u Srbiji nitko nije bio lustriran. Pravdanje za nesazivanje Vijeća ili Skupštine ne može biti to da sam ja podnio kaznenu prijavu protiv njih 25 i ne želim zakazati Skupštinu dok se to ne završi«, rekao je Kaurić za naš tjednik.
J. D.