Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog počelo je u veljači ove godine poslove na izradi Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina. Akcijski plan za razdoblje od 2026. do 2029. godine u formi prijedloga stavljen je na javnu raspravu koja je počela 14. studenoga i trajat će do 4. prosinca. U utorak, 25. studenoga, u Palači Srbija održana je javna rasprava na koju su pozvani predstavnici nacionalnih vijeća nacionalnih manjina. Raspravi se odazvalo tek nekoliko nacionalnih vijeća.
Kolaković Bojović: Nedostaju inputi za praćenje
U Akcijskom planu definirano je sedam posebnih ciljeva i za svaki od njih definirane su mjere i aktivnosti. Posebni ciljevi su osobni statusni položaj, zabrana diskriminacije i suzbijanje govora mržnje i zločina iz mržnje, kultura, mediji i interkulturalni dijalog, uporaba jezika i pisma, obrazovanje, demokratska participacija, zastupljenost sudjelovanja u odlučivanju, te ekonomski položaj pripadnika nacionalnih manjina.
Kako je istaknula ekspertkinja koja je angažirana na izradi Akcijskog plana Milica Kolaković Bojović prilikom rada na Akcijskom planu konstatirano je da nedostaju brojni inputi za indikator, u smislu brojčanih vrijednosti kvantitativnih indikatora, odnosno targeta za te indikatore za prijelazni period i izlazne vrijednosti.
»Žao mi je što smo u proces javne rasprave ušli prije nego što smo dobili te vrijednosti, jer su te vrijednosti potrebne ne samo da se dokument kompletira već i da bi se mogao budžetirati Akcijski plan, ali i kako bi se mogao pratiti proces provođenja akcijskog plana«, kazala je Kolaković Bojović.
Dokument koji je u procesu javne rasprave zahtijeva dopunu ciljanih vrijednosti u indikatorima i budžetiranje. Uz sedam posebnih ciljeva Prijedlog akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina sadrži 17 mjera i nekoliko desetaka aktivnosti.
Vojnić: Na ovakav dokument ne može se dati pozitivno mišljenje
Pitanje financiranja nacionalnih vijeća nacionalnih manjina u Srbiji jedno je od ključnih izazova s kojima se manjinske zajednice susreću, istaknula je na javnoj raspravi o Prijedlogu Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina za razdoblje 2026. – 2029. predsjednica HNV-a Jasna Vojić. Kako je kazala, polovina nacionalnih vijeća nema ni jednu profesionalno uposlenu osobu. Nacionalne manjine nemaju sredstava za jačanje kapaciteta. HNV ima 150.000 eura od Srbije, Pokrajine i lokalnih samouprava i da nije pomoći iz Hrvatske HNV bi funkcionirao na razini jedne udruge.
»Vi ćete nama obukama podići kapacitete? Uključite nas, povećajte nam sredstva i da vidite kako ćemo mi to znati uraditi«, kazala je na javnoj raspravi Vojnić i podsjetila da nacionalne manjine čine osminu u ukupnom broju stanovnika Srbija, a sredstva koja se izdvajaju su minimalna.
»Nadamo se da će pokazatelji, mjerne jedinice u Akcijskom planu biti što konkretniji i da one uistinu pokazuju napredak u ostvarivanju prava. Na primjer, mi smo zahtijevali da u pokazateljima budu postotak povećanja sredstava koja se izdvajaju za nacionalna vijeća, broj minuta na javnom servisu, količina sredstava izdvojena za rad udruga kulture, broj anketa provedenih za hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, broj zastupnika u skupštinama u AP Vojvodini, odnosno jedinicama lokalne samouprave, dakle vrlo konkretne stvari koje će uistinu pokazivati da je došlo do poboljšanja prava. Ovaj dokument je jako važan jer će Srbija na osnovu njega raditi naredne četiri godine i na osnovu toga ćemo vidjeti hoće li Srbija ili neće ispuniti uvjete za ulazak u Europsku uniju«, kazala je Vojnić.
Ona dalje navodi da je umjesto okruglih stolova, analiza i »podizanja svijesti« u Akcijski plan potrebno uvrstiti realne i konkretne potrebe nacionalnih manjina, kao što su: postotak uposlenog jezično stručnog kadra, broj škola koje su provele anketu za izborni predmet jezik s elementima nacionalne kulture, izrađeni registri kulturne baštine, broj osiguranih prostora za rad ustanova, fondacija i udruga, iznos sredstava izdvojenih za rad krovnih institucija i udruga, broj minuta na javnim servisima, broj zastupnika manjinskih stranaka u republičkoj, pokrajinskoj i lokalnim skupštinama, broj pripadnika manjina zaposlenih u javnoj upravi, broj i struktura izrečenih mjera za akte diskriminacije, broj izrečenih kazni zbog kršenja Zakona o službenoj uporabi jezika i pisama i »još mnoštvo drugih konkretnih i mjerljivih pokazatelja koji bi bili potvrda da je Srbija uistinu spremna načiniti korake prema unaprjeđenju prava nacionalnih manjina«. Na takav dokument HNV ne može dati pozitivno mišljenje.
Bošnjak: Veći proračun za nacionalna vijeća
Državni tajnik u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Ivan Bošnjak naglasio je da je visoka razina suglasja postignuta na raspravi dobar temelj za finaliziranje dokumenta te je najavio povećanje proračuna za nacionalna vijeća.
»Ono što u ovom dokumentu očekujemo da bude upisano jesu mjerljivi pokazatelji, realni u odnosu na državu, naročito u odnosu na nacionalne manjine, a u široj slici za proces europskih integracija. Drago nam je nakon današnje javne rasprave da smo postigli visok stupanj suglasnosti u odnosu na sadržaj samog dokumenta, da je konstruktivan pristup upravo HNV-a, ali i Mađarskog nacionalnog vijeća i drugih koji su bili direktno uključeni u radne grupe, ali i onih koji su u prethodnom razdoblju imali interakciju s ovim nacionalnim vijećima pokazuje da će ovo razumijevanje doprinijeti da Akcijski plan bude zajednički dokument Srbije. Završit ću dobrim vijestima koje očekujemo za 2026. godinu da pored ubrzanja europskih integracija i sami budžeti za nacionalna vijeća i uopće nacionalne manjine budu uvećani u onoj mjeri kolika je bila inflacija i naravno povećane potrebe suvremenog srpskog društva«, kazao je Bošnjak, a na pitanje o kojim iznosima se govori kazao da u ovom trenutku ne može govoriti o konkretnim brojkama.
»Naravno da je nama kao Ministarstvu u interesu da to bude što više. Već sljedeće godine očekuju nas izbori za nacionalna vijeća što će tražiti povećanu medijsku pažnju i sredstva i aktiviranje građana«, kazao je Bošnjak.
Z. V.
