U vrijeme kada se sve više govori o povratku zdravijim namirnicama i ishrani, dvije sestre – Ana Gaković i Kristina Skenderović – odlučile su napraviti iskorak koji nisu ni planirale. Iz sasvim slučajne ideje rodila se mala obiteljska proizvodnja brašna i griza od spelte, žitarice poznate po nutritivnim vrijednostima i otpornosti, ali i po intenzivnijem, bogatijem okusu koji se sve češće vraća na police i stolove. Njihova priča počinje pomalo neobično: kupljenom knjigom recepata, savjetima prijatelja i željom da se živi zdravije. Danas, tri godine kasnije, obitelj je udružila snage – od njive do mlina – i razvila brend Zlatna spelta Hildegarde čija je prednost svježina, jednostavnost i lokalna proizvodnja. A posebnu dimenziju ovoj priči daje suradnja s Jelenom Stantić Poljaković, mladom proizvođačicom domaće tjestenine koja upravo od njihovog brašna stvara nutritivno bogate tjestenine. 

Počeci i ideja

Kako kaže Ana Gaković, sve se rodilo sasvim nenametljivo, bez početne namjere da se uopće bave proizvodnjom ove žitarice: 
»Počelo je prije tri godine, potpuno slučajno, nismo ni planirali ulaziti u tu priču. Kupili smo prijateljima knjigu recepata Svete Hildegarde koji su upravo s akcentom na zdravu hranu. Sveta Hildegarda je bila još u srednjem vijeku, oni su već tada pričali o zdravoj hrani, u Njemačkoj se već tada gajila spelta. Baš ti prijatelji stalno nas nagovaraju kako trebamo prijeći na zdraviju ishranu, pogotovo kada su apsolvirali tu knjigu. Recimo, u njoj piše ako se posti o kruhu i vodi, savjetuje se napraviti kruh od spelte, jer se u tom kruhu dobije sve što je potrebno za jedan dan od hranljivih materija«. 
Ana objašnjava i kako ih je iskustvo bliske prijateljice dodatno potaknulo: 
»Budući da je naša prijateljica imala nekih zdravstvenih problema, prebacila se potpuno na brašno od spelte, samim tim rezultati su joj se dosta popravili. Tada smo i mi počeli polako kupovati to brašno, vidjeli smo kako je jednostavno za uporabu i nema nikakav čudan okus. Tada smo pomislili, mogli bismo i mi proizvoditi speltu. Razgovarali smo s tatom da kupimo sjeme i jedne zime posijemo speltu. On je na to pristao bez problema, dosta dobro je i rodilo, a on ništa nije morao raditi s njom jer je spelta vrlo otporna sorta žitarice. Nije prinos kao kod obične pšenice, ali nije se imalo problema s bolestima«.
Međutim, ubrzo su otkrili da je put od zrna do brašna daleko složeniji nego što izgleda na prvi pogled. Ana nastavlja: 
»Tada smo shvatili da nam treba mlin pa smo nabavili neki za kućnu uporabu. Spelta je malo specifična jer ima ljusku koja se prvo mora oljuštiti, propustiti kroz selektor i onda tek doći do mlina. Proizvodnja brašna je malo kompliciranija od mljevenja neke druge žitarice, zato nam je i trebalo vremena da se uhodamo i nabavimo svu opremu. Ima još dosta prostora za unaprjeđenje rada, ali ove smo godine nabavili ono osnovno s čime možemo proizvoditi integralno brašno«. 
U posao je uključena cijela obitelj – otac, suprug i sestre zajedno. 
»Tata posadi, ovrše, skladišti, suprug Petar je glavni za mlin, Kristina nam je u distribuciji i marketingu, svi sudjelujemo na neki način. Voljeli bismo usavršiti i ubrzati proces prosijavanja, jednog dana ćemo možda uzeti veći mlin, ali tek kada se pokaže potreba za tim. Speltu proizvodimo u okviru našeg obiteljskog gospodarstva, čuvamo je na salašu u jumbo vrećama, ona je dobra zato što u neoljuštenom zrnu može dugo stajati. Ne moramo sve odjednom ljuštiti, već po potrebi. Na taj način brašno koje meljemo uvijek je svježe, što su ljudi i prepoznali.« 
Kupcima nude dvije osnovne vrste proizvoda: griz i brašno, a daju i savjete za uporabu. 
»Prosijavanjem se dobija mekše brašno, tako i kažemo našim potrošačima, ako žele meko brašno koje je manje integralno, samo neka prije uporabe još jednom prosiju. Brašno je ugodnog okusa, možete ga koristiti u redovitom kuhanju, nitko neće prepoznati da je nešto jako drugačije. Također, moram naglasiti, speltino brašno nije bezglutensko, ono sadrži gluten, iako je drugačiji od pšeničnog. Ako netko ima inzulinsku rezistenciju ili dijabetes, speltino brašno je odlično za njih jer ne podiže razinu šećera. Prednost speltinog brašna jeste to što ono nije samo prazna kalorija, posjeduje mnogo više proteina. Zato je integralno brašno mnogo zdravije i treba ga uvrstiti u svakodnevnu ishranu«, ističe Ana Gaković.

Plasman i marketing

Dok Ana vodi proizvodnju, Kristina je zadužena za komunikaciju s kupcima, prodaju i marketing:
»Plasman naših proizvoda vršimo preko facebook i instagram stranice; prije smo imali profil koji se bavio prodajom batata, pa smo ga preimenovali u speltu. Možda ćemo jednog dana nastaviti proizvodnju krumpira, ali on je sada na čekanju. Ljudi su navikli na distribuciju i način dostave koju smo radili s njima, sada smo prebacili cijeli princip na speltu. Najviše nas raduje kada kupci sami počnu dijeliti fotografije svojih recepata. Objavimo story na instagramu pa se ljudi podsjete, danas je online kupovina najrasprostranjenija. Najbolja reklama nam je kada ljudi uslikaju nešto što naprave od naših proizvoda, pa mi to objavimo. Dobijamo od korisnika recepte za kruh, palačinke, kore za pitu, mafine, kolače, kiflice, redovito korištenje u kuhanju, za razne umake, sve se to može napraviti od ovog brašna jer ne mijenja okus«. 
Kristina savjetuje kupcima da ne odustaju nakon prvog pokušaja: 
»U početku su ljudi imali predrasude, ali kada su vidjeli sami da je brašno super, da nema velike promjene okusa, postanu naši redoviti korisnici. Ono što također savjetujemo je da ne odustanu odmah ako im se ne sviđa ono što su pripravili. Treba istražiti svoj okus, pomiješati brašno s nekim drugim, pa kada se pogodi najbolji omjer uživati u onome što ste napravili. Brašno može stajati dva mjeseca. Stoga savjetujemo našim korisnicima da ne uzimaju prevelike količine brašna, bolje je uvijek imati svježe«, rekla je Kristina Skenderović.

Tjestenina od spelte

Priču zaokružuje suradnja s Jelenom Stantić Poljaković, koja od njihovog brašna proizvodi domaću tjesteninu. Jelena je danas važan nastavak ove male lokalne priče. 
»Trenutačno sam se fokusirala na proizvodnju tjestenine raznih oblika, imamo špagete, fusile, taljatele, školjkice i makarone. Interesantno je raditi sa speltinim brašnom, jer na tržištu baš nema mnogo njih koji proizvode tjesteninu od ove žitarice. Drago nam je što smo se spojili izravno s proizvođačima, na taj način je sve domaće, zdravije i svježe.« 
Jelena dodaje da je ljubav prema tjestenini prisutna od najranijeg djetinjstva: 
»Tjesteninu sam učila praviti još od malih nogu, pa mi je nekako bilo logično krenuti u proizvodnju. Počeli smo prije mjesec dana, još smo u začetku, nabavili smo stroj za kućnu uporabu pa ćemo polako stvarati svoj brend. Planovi su već tu, sve je to još u početnim fazama, morat ćemo se reklamirati, jer proizvodimo tjesteninu od domaćih sirovina; tu su jaja sa salaša, gledamo da bude što prirodnije. Plan nam je uzeti dehidrator kako bismo mogli brže osušiti proizvedenu tjesteninu, ali to ćemo kada se malo razradi posao«. 
Jelena se trudi ponuditi raznovrsne opcije, uključujući i bezglutenske proizvode: 
»Tjesteninu proizvodim od četiri vrste brašna. To je obično bijelo brašno, speltino, te od mješavine heljdinog i rižinog brašna kao bezglutensku varijatnu tjestenine. Zahvaljujem se svim mojim korisnicima, mogu me naći na Filluci instagram stranici i probati moje proizvode«.
Ivan Ušumović