U Vojvodini, gdje se na tisućama hektara prostiru oranice pod pšenicom, ječmom i uljanom repicom, posljednjih godina sve češće se pojavljuju tihi, ali izuzetno opasni neprijatelji, a to su poljski glodavci. Ovi sitni sisavci, među kojima su najčešći voluharice, miševi i rovke, predstavljaju ozbiljnu prijetnju ozimim usjevima, ali i voćnjacima. Njihova brojnost varira ovisno o klimatskim uvjetima, raspoloživosti hrane i zaštitnim mjerama koje provode poljoprivrednici, no u godinama s blagim zimama i dugim sušnim razdobljima populacija zna dosegnuti zabrinjavajuće razmjere. Poljski miševi i voluharice hrane se korijenjem, sjemenom, mladim izdancima i lišćem. U jesenskim mjesecima, kada su ozimi usjevi tek proklijali, glodari podzemnim hodnicima oštećuju korijen i stabljiku, što može dovesti do potpunog propadanja biljke. Na površini polja često se vide tragovi njihovih prolaza i malih otvora kroz koje izlaze na svjetlo dana, a iskusni ratari znaju da upravo ti znakovi najavljuju moguće gubitke. Jedna voluharica može dnevno pojesti količinu hrane jednaku svojoj težini, što na velikim površinama znači značajne štete. Osim oranica, glodari se često naseljavaju i u voćnjacima i vinogradima, gdje oštećuju korijenje mladih stabala i trsova. Tijekom zime, kada im ponestaje hrane, često grizu koru voćaka, čime dodatno oslabljuju biljke i otvaraju put raznim bolestima. Njihova prisutnost naročito je opasna na parcelama gdje se godinama uzastopno siju žitarice, jer im takvi uvjeti omogućuju nesmetano razmnožavanje i siguran zaklon.

Zajednička akcija za zaštitu usjeva

Poljoprivrednici se protiv glodara bore na različite načine – mehaničkim uništavanjem njihovih rupa, dubokim oranjem, postavljanjem mamaca i otrova, te prirodnim metodama poput poticanja prisutnosti grabljivica, primjerice sova i lasica. Ipak, kada dođe do masovnog pojavljivanja, najdjelotvornije su mjere koje provode poljoprivredne stručne službe u koordinaciji s Pokrajinskim tajništvom za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, koje osiguravaju sredstva za suzbijanje glodavaca na ugroženim područjima. Kako bi se spriječila potencijalna šteta na novoposijanim ozimim usjevima, Pokrajinsko tajništvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo ove je jeseni dodijelilo poljoprivrednim stručnim službama količine sredstava za suzbijanje glodavaca, koje će biti raspoređene na terenu u skladu s uočenim žarištima. Riječ je o rodenticidima registriranim za poljoprivrednu upotrebu, koje stručne službe koriste u kontroliranim uvjetima, uz poštovanje propisanih sigurnosnih mjera. Prema riječima stručnjaka, na pojedinim lokalitetima, osobito u Bačkoj, zabilježen je povećan broj glodavaca koji prijete usjevima pšenice i ječma. Najugroženije su parcele na kojima su već ljetos postojala aktivna legla, jer se tijekom rane jeseni glodavci intenzivno razmnožavaju i stvaraju nova skloništa ispod površine tla. Upravo zato je pravovremena intervencija ključna – ukoliko se mjere zaštite provedu prije nego što usjevi ojačaju, moguće je spriječiti veće gubitke.

Kako koristiti i nabaviti mamke?

Koordinatorica Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja Regionalnog centra Sombor Tatjana Veselinović kaže kako je ova akcija suzbijanja glodavaca pokrenuta na inicijativu Pokrajinskog tajništva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. Oni su svim poljoprivrednim stručnim službama na teritoriju Pokrajine podijelili određenu količinu mamaka, proporcionalnu broju gospodarstava na teritoriju koje ta služba pokriva. 
»Mi smo dobili oko 33 tone mamaka za 13.000 gospodarstava, što bi trebalo pomoći poljoprivrednicima u borbi protiv glodavaca. Zašto je ovo bitno? Pretprošle godine imali smo veliki problem s glodavcima, pojavili su se u jako velikom broju. Tada je Pokrajinsko tajništvo odlučilo kako broj glodavaca treba držati pod kontrolom, kao i sve stručne službe u okviru svog redovitog poslovanja. U okviru svih stručnih službi postoje regionalni centri prognozno-izvještajne službe koje su financirane od pokrajinske administracije. Naše redovite aktivnosti su da obilazimo parcele i pratimo stanja sa svim štetnim organizmima na području Vojvodine, a i Srbije. Akcent je kada se obilaze površine pod strnim žitima i lucerištima, vinogradima i voćnjacima koji su također aktualni u jesenskom razdoblju, da se uvijek pored bolesti i štetočina obraća pažnja i na prisustvo štetnih glodavaca pod takvim površinama«, kaže Veselinović.
Glodavci se, nakon što opustoše jednu parcelu, sele na drugu gdje ima hrane, tj. zelenu masu. 
»Tu stradaju lucerišta, posijana strna žita i uljana repica, a u vinogradima i voćnjacima hrane se korom voća, pogotovo mladih voćki«, kaže Tatjana Veselinović. 
Ona dodaje kako se sredstva za suzbijanje glodavaca ne smiju koristiti nekontrolirano. Prije svake primjene obavlja se procjena brojnosti glodavaca i određuje se minimalna potrebna količina preparata. Na taj se način, osim zaštite usjeva, vodi računa i o očuvanju okoliša i sprječavanju ugrožavanja drugih životinjskih vrsta. 
»Preporuka je proizvođačima da obilaze svoje parcele i tom prilikom se kreću po dijagonali ili cik-cak, izbroje aktivne rupe po hektaru, te se na osnovu tih rupa donosi odluka raditi li tretman ili ne. Tretman se radi samo ako je brojnost u kategoriji 2, postoji skala po kojoj se utvrđuje brojnost aktivnih rupa. Mamci se stavljaju izravno u rupe, one se zatvaraju, jer mamci djeluju utrobno i isparenjima, zato je važno zatvoriti rupe. Naravno, zatvaraju se i zbog toga da ne dođe do trovanja divljači i ptica«, objašnjava Veselinović. 
Naglašava kako je ova akcija namijenjena svim registriranim poljoprivrednim gospodarstvima koja su upisana u eAgrar, te na osnovu prijavljenog zemljišta imaju prava preuzeti mamke za glodare, bez obzira imaju li posijane strnine ili ne. Apelira na poljoprivrednike da prate obavijesti na kojim lokacijama se nalaze, mogu pratiti na njihovoj web stranicu, ispred lokalnih mjesnih zajednica i u medijima. Ono što im je potrebno za preuzimanje mamaka jest osobna iskaznica, broj poljoprivrednog gospodarstva i količina obradive površine koju imaju prijavljenu na eAgraru.
Procjenjuje se da su glodavci ove jeseni prisutni na više desetaka tisuća hektara oranica u Vojvodini. Najčešće pogađaju rane zasijane površine, a posebnu prijetnju predstavljaju mladim biljkama pšenice, ječma i uljane repice. Uz koordiniranu akciju stručnih službi i proizvođača, očekuje se da će se populacija glodavaca do kraja jeseni staviti pod kontrolu, čime će se spriječiti oštećenja na usjevima i osigurati stabilan početak nove proizvodne sezone.
I. U.