Aktualno

Pravni okvir dobar, problem implementacija

Propisi koji se tiču službene uporabe manjinskih jezika i pisma su dobri, ali je problem spora implementacija, rečeno je u utorak, 4. studenoga, u Novom Sadu na okruglom stolu »Od propisa do prakse: kako osigurati primjenu i funkcioniranje manjinskih jezika«. Kada je riječ o medijima koji informiraju na jezicima nacionalnih manjina, problem je što Pokrajina financira samo tiskane medije.

Kadrovi i sredstva izgovor ili pravi razlog?

Kako je kazao samostalni savjetnik za inspekcijski nadzor za službenu uporabu jezika i pisma Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice Adrian Borka, rijetko koja lokalna samouprava u Vojvodini ima mogućnost u cijelosti ispratiti zakonsku obvezu službene uporabe jezika i pisma. 
»Službena uporaba jezika pravo je koje nacionalne manjine imaju od rođenja, odnosno od upisa djece u matičnu knjigu rođenih, mogućnosti da se manjinski jezik koristi u raznim upravnim, parničnim, kaznenim postupcima, mogućnosti upisa u nastavu na jezicima nacionalnih manjina. Službena uporaba jezika podrazumijeva i ploče s nazivima mjesta na jezicima nacionalnih manjina, ispisivanje naziva ulica i trgova na jezicima nacionalnih manjina, natpise na institucijama«, kazao je Borka i dodao da je pravni okvir dobar, ali implementacija je ono što stvara probleme.
Borka je kazao da su u Vojvodini rijetke lokalne samouprave koje u potpunosti poštuju obvezu službene uporabe jezika i pisma. Kao pozitivan primjer naveo je pokrajinsku administraciju koja ima 30 prevoditelja. 
»Mislim da još samo u Subotici postoje stalno zaposleni prevoditelji za jezike koji su u službenoj uporabi. U svojim nadzorima uvjerio sam se da su sve lokalne samouprave voljne primijeniti zakonsku obvezu službene uporabe jezika i pisma, ali kao razlog zašto to ne čine navode to što nemaju kadrove i sredstva«, kazao je Borka i naveo da Pokrajina svake godine raspisuje natječaj za provođenje službene uporabe jezika i pisma i da je za te namjene ove godine izdvojeno 20 milijuna dinara.
On je podsjetio da su nekada na Pravnom fakultetu postojali lektorati na nekoliko manjinskih jezika na kojima su pravnici koji će raditi u upravi i pravosuđu učili pravnu terminologiju na manjinskim jezicima. Ta dobra praksa ukinuta je 90-ih godina.
»Ideja je sada da se na državnim fakultetima otvore lektorati na manjinskim jezicima koji bi omogućili da radnici u pokrajinskoj administraciji i lokalnim samoupravama svladaju pravnu terminologiju na manjinskim jezicima«, kazao je Borka.
Inspekcijski nadzor službene uporabe jezika i pisma provodi se na osnovu godišnjih planova i godišnje bude 10 do 12 planiranih nadzora. 
»Po prijavama i predstavkama imamo i izvanredne nadzore i takvih nadzora godišnje bude od pet do sedam. Prijave mogu podnijeti i građani i one mogu biti i anonimne. Kada utvrdimo nepravilnosti, imamo kontrolni nadzor, donosimo Rješenje, a ako se ni to ne ispoštuje podnosimo zahtjev za prekršajni postupak«, kazao je Borka.
»Ne postoji podatak o tome koliko ljudi koji rade u lokalnim samoupravama znaju jezik nacionalnih manjina koje su dominantne u lokalnoj zajednici. Jedna od bolnih točaka su financije kako bi se mogla ostvariti prava koje garantira zakon«, kazao je direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov.
Kao pozitivan primjer članica Komiteta Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima Vijeća Europe dr. sc. Ljudmila Popović istaknula je općine Kula i Kanjiža, koje su jedine lokalne samouprave  koje su na lokalu usvojile Europsku povelju o manjinskim i regionalnim jezicima.
»Uloga predstavnika vlasti na ovakvim skupovima je da više slušaju, kako bi realnije mogli sagledati postoje li izazovi, ako postoje koji su, za koji od jezika, gdje se u području službene uporabe jezika i pisma pojavljuju. Kada je riječ o normativnim okvirima i politikama koje kreira i provodi Pokrajinska vlada, možemo biti zadovoljni. Izazova, koje donosi s jedne strane digitalizacija i drugi netradicionalni kanali komunikacije, a s druge strane primjena propisa u jedinicama lokalnih samouprava, ima«, kazao je potpredsjednik Pokrajinske vlade Tomislav Žigmanov i dodao da postoji prostor za poboljšanje primjene službene uporabe jezika i pisma na teritoriju Vojvodine.

NIU traže proširenje financiranja

U drugom dijelu okruglog stola govorilo se o medijima i obrazovanju na jezicima nacionalnih manjina. 
»U manjinskim redakcijama RTV došlo je do smanjenja broja zaposlenih, što otežava rad. Težimo zato ka tome da novinari i urednici u manjinskim redakcijama rade sve i uspjeli smo pokrenuti šest novih emisija na nekoliko jezika«, kazala je urednica Drugog programa RTV Vojvodine Andrea Juhász i podsjetila da se na Drugom programu RTV Vojvodine program emitira na 14 jezika.
Ravnatelj NIU Ruske slovo Boris Varga istaknuo je problem financiranja novih medija na jezicima nacionalnih manjina. 
»Važni su dokumenti, drugi korak je njihova kvalitetna implementacija. Dakle, ne samo da imamo pravo na medije na jezicima nacionalnih manjina već je važno i da su ti mediji profesionalni i slobodni. Misija NIU Ruske slovo je uvođenje etičkog standarda u manjinske medije. Isto tako, važno nam je da Pokrajina osim tiskanih medija financira i medijske sadržaje u elektronskoj formi, ali ne na štetu tiskanih medija. U ugovorima koje potpisuju novinsko-izdavačke ustanove nema online informiranja«, kazao je Varga. 
Kako je naveo, društvene mreže i portali preuzimaju značajnu ulogu informiranja i zajednička borba novinsko-izdavačkih ustanova je da se pokriva i financiranje i online medija kao javnog interesa.
U Vojvodini je 10 jezika u službenoj uporabi, od čega je šest na na razini Pokrajine, a ostali su na razini lokalnih samouprava ili naseljenih mjesta. U ostatku Srbije četiri nacionalne manjine imaju pravo na službenu uporabu jezika i pisma. Na teritoriju cijele Srbije 11 jezika je u službenoj uporabi u 42 lokalne samouprave i 49 mjesta. 
Okrugli stol »Od propisa do prakse: kako osigurati primjenu i funkcioniranje manjinskih jezika« organiziralo je Društvo za ukrajinski jezik, književnost i kulturu Prosvita, a u povodu Dana ukrajinskog jezika i pismenosti. 
Z. V.

Najave

13. 12. Božićni koncert folklornog odjela HKPD-a Matija Gubec Tavankut

H. R. | 13. prosinca 2025.

HKPD Matija Gubec iz Tavankuta priređuje Božićni koncert folklornog odjela u subotu, 13. prosinca u mjesnom Domu kulture s početkom u 18 sati.

15. 12. Proslava praznika hrvatske zajednice

H. R. | 15. prosinca 2025.

Dan izbora I. saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji bit će proslavljen svečanom akademijom koja će biti održana 15. prosinca u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici s početkom u 19.30 sati.