Najave događanja

NASLOVNICA

Roditelji za nastavu na hrvatskom jeziku

05.09.2017 14:18
Za nastavu na hrvatskom jeziku u Monoštoru je prijavljeno šest prvašića

U vrijeme kada ovaj intervju bude pred čitateljima đaci će biti u klupama na početku nove školske godine. Hoće li se prvi puta desiti da se u jednoj školi u Zapadnobačkom okrugu održava nastava na hrvatskom jeziku dva dana prije početka školske godine još nije bilo sasvim sigurno, jer do srijede ujutru u monoštorsku školu nije stigla suglasnost iz Ministarstva prosvjete bez čijeg odobrenja ova nastava ne može krenuti. Međutim, kako je Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, upravu, propise i nacionalne zajednice dalo suglasnost za otvaranje odjela za nastavu na hrvatskom očekuje se da će to rješenje potvrditi i Ministarstvo prosvjete Srbije. Tako će prvi puta u jednoj školi Zapadnobačkog okruga djeca pohađati nastavu na hrvatskom jeziku. Jesu li u monoštorskoj školi spremni za to, imaju li potporu Hrvatskog nacionalnog vijeća neke su od tema o kojima smo razgovarali s ravnateljicom Osnovne škole 22. oktobar u Monoštoru Marijom Mrgić
O tome da su roditelji u Monoštoru zainteresirani za upis djece u odjel na hrvatskom jeziku govorilo se još krajem prošle školske godine. Međutim, od te početne zainteresiranosti roditelja do otvaranja odjela nekoliko je koraka. Dokle se stiglo?
U vrijeme dok razgovaramo još uvijek nam nije stigla suglasnost iz Ministarstva prosvjete za otvaranje odjela prvog razreda na hrvatskom jeziku. Međutim, rješenje Pokrajinskog tajništva za obrazovanje sasvim izvjesno vodi do toga da ćemo suglasnost dobiti i od Ministarstva prosvjete. U pitanju je šestoro prvašića čiji su se roditelji izjasnili da žele da njihova djeca pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku. U Pravilniku o financiranju škola minimalni broj učenika po odjelu je 15, a kako imamo šestoro zainteresiranih za ovaj odjel, za njegovo otvaranje potrebna nam je suglasnost.
Koliko ste vi kao škola spremni za otvaranje ovakvog odjela?
Još u lipnju, kada smo prihvatili zahtjeve roditelja i kada smo planirali otvaranje ovog odjela, svakako da smo razmišljali o tome tko će držati nastavu i na koji način će djeci biti osigurani udžbenici. U tome smo imali potporu Hrvatskog nacionalnog vijeća, koja nam jest bila važna, jer smo prvi puta na teritoriju Grada Sombora krenuli u otvaranje odjela na hrvatskom, što je nešto drugačije od izučavanja izbornog predmeta hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Što se tiče kadra, tu problema nemamo, jer nekoliko naših učiteljica godinama posjećuje ljetne škole i seminare namijenne nastavnicima koji drže ili izborni predmet ili nastavu na hrvatskom. Za četiri godine ti naši prvašići doći će u predmetnu nastavu, ali i za to ćemo biti spremni.
Spomenuli ste suradnju i pomoć Hrvatskog nacionalnog vjeća. Na koji način je HNV sudjelovao u pripremama za otvaranje ovog odjela?
Potporu HNV-a uvijek smo imali. Ove godine rekla bih da je to bilo još i agilnije i Jasna Vojnić, savjetnica predsjednika HNV-a, bila je u našoj školi i u diretnom razgovoru s roditeljima objasnila što znači otvaranje odjela na hrvatskom, kako će se osigurati udžbenici i pojasnila i druge nejasnoće koje su imali roditelji. Mislim da je taj razgovor također prindonio da roditelji istraju u svojoj odluci da djecu upišu u odjel na hrvatskom. Na tom sastanku roditelji su informirani da o udžbenicima ne moraju brinuti, jer su kompleti spremni. Čim nam je stiglo rješenje Pokrajinskog tajništva, mi smo obavijestili HNV i, kako nam je rečeno, udžbenici za naših šestoro učenika su spremni i kada stigne suglasnost Ministarstva prosvjete đaci će ih i dobiti.
Škola u Monoštoru škola je u kojoj se učenici u velikom broju izjašnjavaju za izborni predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Podsjećanja radi, kada je prvi puta ovaj izborni predmet uveden u vašu školu?
Prva godina bila je školska 2005/06. i tada su se za izborni predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture izjasnila 64 naša učenika. Najviše ih je bilo 2009/10. godine kada se od 302 upisana učenika 146 opredijelilo za ovaj izborni predmet. Obično se od prvog do osmog razreda polovica učenika izjasni za taj izborni predmet. Školske 2016/17. godine taj izborni predmet pohađala su 133 učenika, a ukupno smo imali 221 đaka. Do četvrtog razreda to je fakultativna nastava, a od petog do osmog izborni predmet. Na fakultativnoj nastavi kroz igre, ples, dramske tekstove učenici upoznaju nacionalnu kulturu, hrvatski jezik, a onda kađa prijeđu u više razrede hrvatski s elementima nacionalne kulture biraju kao izborni predmet i skoro svi učenici i poslije četvrtog razreda nastavljaju pohađati hrvatski s elementima nacionalne kulture.
Spomenuli smo već suradnju, potporu i pomoć HNV-a. Koliko vam pomažu druge hrvatske institucije? Koliko s njima surađujete?
U usavršavanju nastavnika, angažiranju učenika u nastavnim ili izvannastavnim aktivnostima i neformalnim oblicima obrazovanja... u svemu tome nam pomažu institucije hrvatske zajednice. Ljetovanja, ljetni kampovi nešto je u što su naši učenici uvijek uključeni. Upravo prije nekoliko dana vratila su nam se djeca s ljetovanja u Novom Vinodolskom. U svibnju smo sudjelovali u Hrvatskoj na ekološkom kvizu Lijepa naša. Za blagdane uvijek stignu iz HNV-a darovi za djecu, a mi za tu prigodu pripremimo program posvećen blagdanu koji se obilježava. Sudjeluju naši nastavnici i na stručnim usavršavanjima i u lipnju ove godine dvoje naših nastavnika koji drže izborni predmet hrvatski jezik s elementima nacionalna kulture sudjelovalo je na stručnom skupu za odgojitelje, učitelje i nastavnike iz Vojvodine koji je održan u Vukovaru. Zadovoljni su ovim seminarom, jer su dobili smjernice kako dalje unapređivati ovu nastavu.
Vaši učenici aktivni su suradnici Hrcka, podlistka Hrvatske riječi, i često na stranicama Hrcka čitamo njihove pjesme i gledamo likovne uratke.
To su aktivnosti vezane za samu nastavu izbornog predmeta hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Šaljemo i likovne i literarne radove. Zatim, redoviti smo sudionici Hrckovog maskenbala. Sudjelujemo na natjecanjima recitatora na hrvatskom jeziku, odnosno nekom od dijalekata hrvatskog jezika. I da se pohvalimo: ove godine Miljana Andrašev, sada  učenica osmog razreda, osvojila je prvo mjesto. Mališani od prvog do četvrtog razreda više su usmjereni ka Hrvatskoj čitaonici i Hrcku, a ovi malo stariji aktivnostima gdje se traži malo više znanja iz povijesti, zemljopisa, poznavanja jezika, a takav je ekološki kviz Lijepom našom.
Surađujete li s nekom školom iz Hrvatske?
Surađujemo sa školom iz Bilja, a tu suradnju inicirali su naši Monoštorci koji žive u Bilju. Sa školom je pokrenuto natjecanje školske djece u starim sportskim disciplinama. Prošle školske godine tog natjecanja nije bilo, ali smo u kontaktu sa školom i ukoliko bude nekih projekata rado ćemo nastaviti suradnju. Znate da smo mi ambasadori WWF-a  – Svjetskog fonda za prirodu i ukoliko budu zainteresirani, potrudit ćemo se da nam budu partneri u nekom od naših projekata.
Istaknula bih suradnju s Osnovnom školom Ivan Milutinović iz Subotice, gdje postoji odjel na hrvatskom jeziku. Nadam se da će nam kolege biti i ovoga puta od pomoći oko organizacije nastave.
Rekli smo na početku ovog razgovora da je za nastavu na hrvatskom prijavljeno šestoro učenika. Koliko ćete ukupno ove godine upisati prvašića?
Ove godine imamo 26 prvašica. Kada ne bi bilo odjela na hrvatskom jeziku, imali bismo jedan odjel od 26 učenika. To je druga generacija monoštorskih đaka u kojoj je samo jedan odjela prvašića. Sada izvodimo jedan odjel u četvrtom razredu i kažem evo sada imamo 26 prvašića, što je, da nema odjela na hrvatskom jeziku, broj đaka za jedan odjel. Ne tako davno, generacija 1978/79. godine, imali smo i po tri odjela u jednom razredu. Vodim posljednjih desetak godina, koliko sam na mjestu ravnateljice, statistiku i mogu reći da je prije deset godina škola imala više od 380 učenika. Za deset godina taj broj se smanjio na 221 učenika. Nije to samo problem u Monoštoru, već i u drugim sredinama ovdje na zapadu Bačke. Odlaze ljudi na rad u inozemstvo, a s njima i cijele njihove obitelji.
Pred početak ove školske godine objavljeno ja da je više od 4.000 prosvjetnih radnika u Srbiji višak. Imate li vi viška nastavnog kadra? 
Taj višak nastavnog kadra uglavnom je u predmetnoj nastavi. Ove školske godine mi tih problema nemamo. Međutim, ukoliko bismo u ovoj generaciji prvašića ostali na jednom odjelu kada ta generacija dođe u peti razred bilo bi problema u predmetnoj nastavi, jer bi norma nastavnika bila manja s obzirom na to da bismo tjedno imali manje dva, tri ili četiri sata, sve ovisno od predmeta. Ali, kažem, velikih problema do sada nismo imali. Smanjuju se inače norme pa nam dolaze kolege iz drugih škola i preuzeli smo određeni broj kolega s liste tehnoloških viškova za dopunu norme u našoj školi. Za sada u svakoj generaciji, osim u četvrtom, još uvijek imamo po dva odjela.
Zlata Vasiljević
 

Uvodnik

Tjedni uvodnik – Tjedni uvodnik

Smjer

O tome kako su mjerodavna tijela reagirala na zahtjeve manjinskih predstavnika pisati u sljedećim brojevima

Vijesti