Najave događanja

NASLOVNICA

Manjine su prednost, a ne prepreka

06.03.2017 09:39
Akcijski plan predviđa poboljšanja na sljedećim poljima: obrazovanje, informiranje na jezicima nacionalnih manjina i demokratska participacija

 
»Nacionalne manjine su najveći promotori na putu Srbije u EU«, istaknula je šefica pregovaračkog tima Tanja Miščević, na okruglom stolu »Europske integracije i pitanje nacionalnih manjina u Srbiji« na kom su sudjelovali i predstavnici vlasti, nacionalnih manjina i nevladinih organizacija.
Na skupu održanom u Novom Sadu 22. veljače koji je organizirao Centar za regionalizam uz potporu njemačke fondacije Hanns Seidel diskutiralo se o trenutačnom položaju manjinskih zajednica i njihovom utjecaju na EU integracije Srbije.     
»Sjetimo se da je 2012. godine Rumunjska blokirala članstvo Srbije u EU zbog pitanja statusa vlaške manjine, pa je potpisan sporazum da će se to pitanje rješavati. Kasnije, u dva navrata od strane Hrvatske je blokirano otvaranje poglavlja, a blokada je bila najavljena i od strane Bugarske«, otvorio je panel direktor Centra Aleksandar Popov, istakavši da manjine trebaju biti most između države u kojoj žive i države iz koje potječu, ali da su ipak ponekad kamen spoticanja u pregovaračkom procesu.
 
Manjine su prednost
 
Akcijski plan predviđa poboljšanja na sljedećim poljima: obrazovanje, informiranje na jezicima nacionalnih manjina i demokratska participacija. Na svako od njih hrvatska zajednica ima ozbiljne zamjerke kada je u pitanju ostvarivanje navedenih prava. Ovom prigodom Tanja Miščević je kazala da se nepravda, kada su u pitanju udžbenici na manjinskim jezicima, mora ispraviti, te da  akcijski plan smatra rezultatom kompromisa između države i nacionalnih vijeća. 
»Manjine su prednost, a ne prepreka u pregovaračkom procesu Srbije s EU«, rekla je Miščević.
Ono oko čega su se panelisti složili, jeste da rješenje za problem informiranja i dalje nije izvjesno. Nije poznato kako će se osigurati financiranje medija na jezicima nacionalnih zajednica, te je Miščevićeva istaknula kako ova tema jeste kamen spoticanja u pregovaračkom procesu, ali i u odnosima s drugim državama članicama EU. 
»Akcijski plan mora biti proizvod dogovaranja, mora oslikavati suglasnost, a ne kompromis«, objasnio je Robert Sepi, zamjenik ombudsmana za prava nacionalnih manjina i dodao da on mora zadovoljavati potrebe i mogućnosti nacionalnih zajednica, kao i društva u cjelini.
Na panelu su govorili i direktorica Ureda za ljudska i manjinska prava Suzana Paunović, predstavnik Mreže za interkulturalnost Goran Bašić, kao i predstavnici veleposlanstava i nacionalnih vijeća Hrvatske, Mađarske, Rumunjske i Bugarske.
U ime hrvatske zajednice, u svojstvu pokrajinske zastupnice, sudjelovala je i Vesna Prćić koja je kazala da joj je drago što je pozvana u toj funkciji, kao predstavnica konkretne političke akcije svoje zajednice. Da bi se političke namjere Hrvata u Srbiji bolje čule potrebno je povećati participacipaciju i u drugim državnim institucijama.
»Teme kojima se bavi Skupština Vojvodine, pa i sama gledanost Skupštine nije na razini kao što to ima Skupština Srbije ili čak mnoge skupštine lokalnih samouprava u Vojvodini. Ali dakako, poruka jeste biti prisutan«, kaže i objašnjava da teme kojima se pokrajinska Skupština bavi uglavnom nisu manjinske teme.
 
Iskustva Hrvatske
 
Hrvatska je također pri ulasku u EU morala ispuniti europska očekivanja kad je u pitanju ostvarivanje prava nacionalnih manjina. Ekspertica Centra za mirovne studije u Zagrebu Mirjana Mitić Zejtoun rekla je kako je najveći problem socijalna distanca koja postoji između većinskog i manjinskog naroda u Hrvatskoj. 
»Vi vjerojatno pratite vijesti, vidite da je ovih dana situacija s etničkim predznakom u Hrvatskoj jako ružna. Međutim, ono što mi jesmo dugi niz godina radili to je taj poseban način kulturnog programa s pružanjem političke poruke. Ti su ljudi umorni od političara koji dođu i brzo odu. Tim ljudima treba stvarno da netko duže vremena provede s njima, da mogu reći kako se osjećaju i kako su doživjeli sve ono što se u Hrvatskoj dogodilo 90-ih godina«, rekla je u svom izlaganju Mitić Zejtoun i istakla kako Hrvatska ima izvrsne zakone o manjinama, ali da je problem u njihovoj provedbi.
Osvrnuvši se na izlaganje, opunomućeni ministar Veleposlanstva RH Stjepan Glas prokomentirao je da bi na tom području bila korisna razmjena iskustava s hrvatskim ekspertima kako bi Srbija pronašla još izvrsniji zakon koji neće dozvoliti da se ne provodi ono što je njime potpisano. 
»Položaj Hrvata u RS ovisi od nekoliko točaka bileteralnih odnosa dviju zemalja koji su trenutačno opterećeni s više otvorenih pitanja. Dobar korak prema rješavanju tih pitanja je Deklaracija o  unapređenju odnosa koji su u lipnju prošle godine potpisali predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Srbije Aleksandar Vučić, kojim se  pokreću procesi bilateralne zaštite manjina, srpske u Hrvatskoj i hrvatske u Srbiji«, zaključio je Glas.
 
Dajana Marković
 

Uvodnik

Više od običaja!

uvodnik

Sva događanja iz programa Dužijance 2017. Hrvatska riječ je detaljno pratila.

Vijesti